O Ilidži

Mada svi relevantni arheološki nalazi, pa zatim i dostupni historijski dokumenti, jasno govore o tome da je područje sadašnje Ilidže, smještene u dnu Sarajevskog polja, bilo od početka ljudskog naseljavanja na bosanskim prostorima, a to znači od početka kulturnog i kultivirajućeg načina života ljudi, rado birano mjesto za stvaranje ljudskih naselja, tek se osmanski period povjesti dao ovom prostoru pravo ime i u neku ruku valorizirao njegov potencijal. Poznato je u znanosti da je kultura, koju su nasljedovali Osmanlije, bila u stvari derivat i amalgam srednjoazijskih i arapskih kulutura, bitno vezanih za vodu i njenu odlučujuću ulogu u životu ljudskih zajednica, a osobito u kultivaciji biljaka i održavanju životinja, na čemu su se temeljile sve navedene kulture.

 

Takva primordijalna kulturna paradigma, dakle paradigma koja je spajala vodu, zemlju i ljudske zajednice u jedinstven sistem života, spojena sa dodatim joj bliskoistočnim levantinskim duhom pragmatizma, kojeg je donio sa sobom Islam dolazeći na srednjoazijske prostore, proizvela je jednu zadivljujuće praktičnu i ujedno u idejama veliku kulturu-onu koja nam je poznata kao islamskoorijentalna. Kada je tako formirana jedna bitno nova paradigma života i kulturnocivilizacijski subjekt i kada je takav stav prema svijetu i životu postao vladajući i na našem tlu, on je valorizirao pradavnu baštinu neolitskih ljudi, koji su postali poznati po tome da su znali pronaći najbolje mikrouvjete, kako klimatske tako i topografske, te ostale pretpostavke za svoje nastavanje. Ovaj spoj stare neolitske kulturne baštine i nove osmanlijske kuilturne paradigme nastale iz srednjoazijsko-levantinskog kulturnog idioma, rezultirao je nastankom Ilidže kao stalnog ljudskog naselja i kao specifično definiranog prostora za život ljudi. Bit tog prostora ništa bolje ne označava i ujedno ne definira od samog imena kojeg su Osmanlije dale ovom prostoru, tj. imena Ilidža.
To ime, naime, dolazi od riječi iladž, što je stara turska riječ koja označava ono što daje čovjeku zdravlje. Ta se riječ, u svim mogućim modalitetima i derivacijama, svagda odnosi na pojam zdravlja i onoga što daje čovjeku zdravlje, dakle lijeka, a to znači uopće povoljnog ljudskog stanja koje se proizvodi samim ljudskim djelovanjem, odnosno upotrebom određenih prirodnih sredstava za njegovo poboljšanje. Tim imenom je određena bit ovog prostora i ono je postalo njegova definicija. Tu se potpuno ispunjava smisao stare latinske izreke ” Nomen est Omen”. To ime, dakle, unači da se radi o zdravom prostoru, o prostoru koji nudi zdrav život i zdravlje kao rezultata utjecaja okoline na samog čovjeka i ljudski život.
Riječ Ilidža, dakle, izvorno znači i označava mjesto koje je zdravo, koje nudi, daje i osigurava zdravlje, mjesto koje liječi i na kojem svako može naći lijek za sebe.

 

Vrelo Bosne - Ilidža

Ovo svojstvo izuzetne ljekovitosti, koje je sa pravom pripisivano lokalitetu današnjeg naselja Ilidža, odnosilo se prvenstveno i najprije na njegove bogate i raznovrsne termalne vode, koje su oduvijek smatrane osobito ljekovitim, o čemu najbolje svijedoči činjenica da su Rimljani na tom mjestu izgradili terme (ljekovito kupalište), a da su i neolitski ljudi, gotovo četiri tiuće godina ranije, izabrali mjesto gdje se sastaju termalne i svježe tekuće vode kao mjesto svog nastavanja. Treba, međutim, imati na umu da nije ljekovita voda, koja izlazi iz brojnih obilnih izvora tople i sumporovite vode, ono jedino što Ilidži daje svojstvo mjesta koje liječi. Kao naselje i lokalitet koji obiluje ljekovitim i tekućim vodama, Ilidža je geografski postavljena skoro u centralnoj poziciji u Sarajevskom polju i u odnosu na vijenac okolnih planina. To su centralne bosanske planine, sve gotovo podjednako udaljene od Ilidže, koje oivičavaju polje u kojem je Ilidža smještena. To su Igman, Bjelašnica, Treskavica, Trebević, Jahorina, Romanija i Zvijezda, dakle gotovo sve bosanske planine centralnog položaja. Sve ove planine, sa bogatim šumama, predstavljaju nepresušne izvore najčišćeg planinskog zraka. Njihova su visoka polja i porozni krečnjački sastav mjesto iz kojeg nastaju čiste i zdrave planinske pitke vode, koje se sve sastaju u sarajevskoj dolini i u neposrednoj okolini Ilidže, što cijelu ovu dolinu, a osobito njenu centralnu tačku, tj. samo današnje naselje Ilidžu, čini nadasve blagotvornim i pogodnim mjestom za naseljavanje i zdrav život. Gotovo u neposrednoj blizini Ilidže je izvor najveće i najvažnije bosanske rijeke Bosne. U Bosnu se, neposredno u mjestu Ilidža ili nešto niže njega, ulijevaju rijeke Željeznica i Miljacka, kojima se pridružuju brojne manje rječice i potoci, kao što su Moštanica, Tilava, Dobrinja i mnoge druge rijeke i rječice.

Artefakti sa nalazista u Butmiru - Ilidža

Moderno doba, koje je donijelo i specifične načine njegovanja ljudskog zdravlja, fizičke kondicije i zabave, što se naziva aktivni i rekreativni turizam, nalazi u Ilidži i njenoj okolici mjesto svoga neograničenog razvoja i zadovoljavanja gotovo svih vrsta raznovrsnih ljudskih potreba za odmorom kroz fizičku aktivnost. Okolne visoke planine nude užitak planinarenja, nude raznovrsne vidove lova i ribolova na najrjeđe i najinteresantnije vrste divljači i riba čistih planinskih vodotoka, nude zimska zadovoljstva u skijanju, rodlanju, pa i sportskom skijanju visokih sportskih i fizičkih zahtjeva. Dakle, sve što je potrebno modernom čovjeku, a to je netaknuta okolina, blizina velikog gradskog ekonomskog i kulturnog centra, ljekovite vode, planinski zrak i vode, izleti i sve vrste planinarenja, te lov i ribolov, sve se to nalazi na dohvat ruke, takoreći u krugu od najdalje desetak ili dvadeset kilometara od hotela visokog standarda, ponuđeno svakome u toku jednodnevnih ili čak i poludnevnih tura, obilazaka, aktivnosti i sa njima povezanih užitaka. Kad se tome doda i blizina samog grada Sarajeva, sa njegovim brojnim kulturnim i povjesnim spomenicima svih kulturnih i vjerskih provenijencija, tada se vidi koliko je Ilidža vrijedno i blagotvorno mjesto i koliko mnogo ono pruža modernom čovjeku, čovjeku koji nema mnogo vremena, ali ima stalnu i sve veću potrebu da se i fizički i duhovno rekreira i ostvari ono što mu ostaje nedoživljeno i nepristupačno u svakodnevnim uvjetima njegovog života.

Ilidža - Vrelo Bosne

Zbog svega toga Ilidžu, koja je nama na dohvat ruke ili dostup noge, mi možebiti i ne osjećamo kao izuzetnu vrijednost. Poznato je da čovjek nikada ne pozna dovoljno ono što mu je veoma blisko i ne zapaža ono što mu je pred očima i na dohvat ruke. Možda zbog toga u prošlosti i nije posvećivana odgovarajuća pažnja svemu onome što već sada, a u budućnosti još i više, čak enormno više, Ilidža može i treba da znači za sve nas ovdje, ali i za sve ljude koji su željni zdravlja, koji žele piti zdravu vodu i udisati čisti zrak, koji vole visoke planine i bistre potoke, te topla termalna vrela za oporavak svojih trudnih kostiju i umornih mišića. Ilidža je blago, to je zdravlje koje nam priroda izdašno nudi, a mi toga najčešće nismo svjesni. Kao sve što priroda daje i Ilidža je prebogata vrijednostima i ljepotama svih vrsta. Gdje je to još moguće, pored svih navedenih prirodnih ljepota i vrijednosti, imati mogućnost direktnog pogleda na kontinuirani ljudski život koji ovdje traje već šest tisuća godina, na tolike izmjene kultura i civilizacija, od onih neolitskih, preko eneolitskih i prvih povijesnih, kao što su ilirske, rimske, srednjovjekovne bosanske i osmanske, do naše suvremene civilizacije i kulture, kao na ovom prostoru, na kojem se život nekako svagda koncentrirao u svojim veoma snažnim, izvornim i delikatnim formama. Na nama ljudima je da te ljepote ne ugrozimo i da ih svojim nezgrapnim akcijama ne uništimo ili kompromitiramo, a ne toliko da ih poboljšavamo. Poboljšati treba dostup i mogućnost užitka u njima, a njih same valja nam ostaviti onakvima kakve ih je Bog dao – jednostavne, prirodne, čovjeku namijenjene, izdašne i vrijedne.

Načelnik – prof. dr. Senaid Memić

 

Grb Općine Ilidža

 

Grb Općine Ilidža